Nacionalni pravilnik za katalogizaciju

Opseg, svrha i upotreba pravilnika, te ciljevi i načela izrade

Radna grupa za model i strategiju razvoja nacionalnog pravilnika za katalogizaciju

Verzija 1.0, 01-07-2014

Opseg, svrha i upotreba pravilnika

Uvod

Tehnološke promjene u izradi knjižničnih kataloga, posebno online nacionalnih i međunarodnih skupnih kataloga nastalih uzajamnom katalogizacijom, koje racionaliziraju kataložne postupke, ekonomski pritisci za snižavanjem troškova katalogiziranja i za pojednostavljenjem katalogizacije, stalan rast nakladničke proizvodnje, diversifikacija medija, novi oblici elektroničkog nakladništva i pojava mrežnih izvora informacija, te potreba što učinkovitijeg odgovora na sve veća očekivanja i potrebe korisnika, potaknuli su preispitivanje odnosa između bibliografskih elemenata opisa i potreba korisnika. Rezultat toga su međunarodni dokumenti koje je objavila IFLA između 1998. i 2011.:  konceptualni modeli za bibliografske podatke (FRBR),[1] autorizirane podatke za imena (FRAD)[2] i predmete (FRSAD),[3] te objedinjeno izdanje ISBD-a.[4] Daljnji razvoj prema tehnologijama semantičkog weba i povezanim otvorenim podacima (linked open data) potaknuo je predstavljanje navedenih IFLA-inih standarda u formatu RDF[5] u svrhu objavljivanja bibliografskih podataka kao povezanih podataka,[6] ponovno preispitivanje standarda i modela u međusobnim odnosima unutar knjižnične zajednice (npr. objedinjeno izdanje obitelji FR, ISBD/FRBR, ISBD/UNIMARC, ISBD/RDA), kao i prema drugim zajednicama  kao što su arhivistička, muzejska i nakladnička u svrhu poticanja interoperabilnosti podataka (npr. FRBRoo/CIDOC CRM, RDA/ONIX Framework / ISBD), njihova ponovnog korištenja i povezivanja s drugim podacima različitih izvora na webu podataka (web of data).

Važeći kataložni pravilnik u knjižničnoj zajednici, Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga Eve Verona[7] temeljen na međunarodnim dogovorima o strukturi i načelima izrade abecednih kataloga (Pariz, 1961.) i međunarodnom standardu za  bibliografski opis omeđenih publikacija (ISBD, 1971.) izrađen je za okruženje u kojem dominira analogna građa i katalog na listićima. U kataložnoj praksi pravilnik se nadopunjuje propisima specijaliziranih bibliografskih standarda ISBD za opis različitih vrsta građe, kao što su npr. tiskane muzikalije, kartografska građa, stara građa (antikvarna), serijske i elektroničke publikacije.

Muzejska zajednica ne bilježi tradiciju jedinstvenih kataložnih pravila za obradu raznolike muzejske građe i dokumentacije što je preduvjet za izgradnju suvremenih računalno potpomognutih umreženih sustava. Potreba za uzajamnom katalogizacijom, bilo na razini sustava ili podsustava podrazumijeva kvalitetan, visoko standardiziran i cjelovit zapis, koji potom preuzimaju svi muzeji čije zbirke sadrže taj primjerak građe, dodajući mu samo obilježja specifična za poslovanje pojedine ustanove. Muzeji se u svojoj praksi pri katalogizaciji muzejske građe služe uz vlastiti pravilnik propisan zakonom o muzejima[8] i  pojedinim propisima i standardima knjižnične zajednice. To upućuje na mogućnost izrade jedinstvenih kataložnih pravila koja bi načelno zadovoljavala opise svih jedinica građe kulturne baštine bez obzira gdje se nalaze.

Arhivistička zajednica se uz vlastite propise određene zakonom o arhivskom gradivu i arhivima[9] te međunarodne standarde kao što su ISAD(G)[10] i ISAAR(CPF),[11] služi djelomično i propisima i standardima knjižnične zajednice. Na osnovi tih standarda izgrađena je funkcionalna arhivistička mrežna infrastruktura za obradu i pristup arhivskom gradivu.

Opseg

Pravilnik za katalogizaciju propisuje uvjete za opis, identifikaciju i pristup jedinicama građe koje se nalaze ili se mogu naći u arhivima, knjižnicama, muzejima i sličnim baštinskim ustanovama, na svim dostupnim medijima i u svrhu zadovoljavanja općih i specifičnih potreba korisnika.

Opis jedinice građe u trima baštinskim ustanovama[12] uvjetovan je različitim procesom nastanka (npr. poslovnim procesom), kontekstom postojanja (npr. jedinica građe kao zapis arhivskog gradiva, jedinica građe u knjižnici, objekt u muzeju i dokumentacijska građa), poimanja vrste građe odnosno gradiva unutar određene zbirke (npr. je li jedinica arhivsko gradivo, knjižnična ili muzejska građa) te standardima i propisima pojedine stručne zajednice. Nastanak nove vrste građe i razvoj medija (npr. transmediji) stavljaju dodatne zahtjeve na opis građe.

Pravilnik određuje podatkovne elemente i rječnike vrijednosti koje je potrebno zabilježiti ili preuzeti s opisivane jedinice građe kako bi se na ujednačen način opisali svi njeni aspekti uključujući sadržaj, nositelj (medij) i načini objavljivanja te pristup. Pravilnik određuje redoslijed njihova navođenja, te preporuča interpunkciju propisanu ISBD standardom i smjernicama za autorizirane podatke GARE.[13] U svrhu identifikacije i pronalaženja, a vodeći računa o različitim vrstama građe, kontekstu postojanja i stručnim standardima, pravilnik određuje obvezne podatkovne elemente i rječnike vrijednosti u mjeri u kojoj su značajni te dostatni i nužni na pojedinačnoj i skupnoj razini opisa.

Očekuje se da će se propisi pravilnika koristiti za izradu opisa jedinica građe baštinskih ustanova, ali i, prikladno potrebama drugih zajednica kao što su nakladnička i zajednica koja upravlja autorskim pravima. U svrhu interoperabilnosti i ponovnog korištenja podataka izrađenih u skladu s propisima pravilnika bilo u srodnim ili različitim zajednicama, dodatak pravilniku čine tablice prevođenja odnosno usklađenosti podatkovnih elemenata i rječnika vrijednosti s relevantnim standardima i shemama, npr. ISBD, FRBR (objedinjeni model obitelji FR), RDA/ONIX Framework, UNIMARC, Dublin Core, ISAD(G), ISAAR(CPF), ISDF, CIDOC CRM, FRBRoo/CIDOC CRM i dr.

Upotreba

Pravilnik donosi propise za detaljnu razinu opisa i pristupa jedinici građe, čime može udovoljiti određenim bibliografskim aktivnostima u nekoj baštinskoj ustanovi.

Definiranjem manjeg broja obveznih elemenata osigurava se identifikacija i pronalaženje jedinice građe bez obzira na njenu kategorizaciju ili kontekst postojanja.

Cilj i načela za izradu pravilnika

Cilj

S ciljem udovoljavanja specifičnih potreba arhivske, knjižnične i muzejske zajednice i potreba njihovih korisnika u odnosu na izradu zajedničkih pravila za opis jedinice građe te izbor i oblik imena za pristupnice toj građi, pravilnik treba:

–          primarno propisati sadržaj podataka, a sekundarno pravila za njihov prikaz;

–          uskladiti propise za iskazivanje sadržaja podataka i njihovih vrijednosti sa standardima semantičkog weba odnosno povezanih podataka (RDF tripleta): propisi trebaju biti izrađeni na način da se izričito identificira i definira entitet opisa (npr. djeloizrazosoba), podatkovni element koji ga opisuju (atribut entiteta, npr. jedinstveni stvarni naslov djela, glavni stvarni naslov izraza, naslovpojavnog oblika koji daje katalogizator, prezime i ime osobe, materijalna obilježja pojavnog oblika, npr. materijali i tehnike) i njegove odnose s drugim entitetima (npr., djelo-djelodjelo-izrazdjelo-osoba) te vrijednosti rječnika (npr. vrsta sadržaja i oznaka medija), odredi pravilo za sadržaj podataka pojedinog elementa, odnosa i vrijednosti (semantika) i pravila za njihovu strukturu i prikazivanje (sintaksa, npr. redoslijed elemenata, ponovljivost i interpunkcijski simboli);

–          izbjeći normizaciju koja bi bila sama sebi svrhom, tj. zbog potrebe ujednačivanja opisa i oblika pristupnica, pravila ne smiju zanemariti specifičnosti pojedine zajednice i definirane funkcije njihovih pomagala na račun istih druge zajednice;

–          dati prednost veznoj strukturi, tj. odnosima između entiteta i njihovih instanci (npr. između oblika imena), a ne okupljanju, tj., funkciji jedinstvenog odnosno usvojenog oblika imena u određenom informacijskom pomagalu ili katalogu; u tu svrhu pravila trebaju osigurati mehanizam kategorizacije, odnosno označivanja vrste imena iskazanog u pristupnici radi mogućnosti odabira onog oblika koji određena zajednica autorizira kao jedinstveni odnosno usvojeni oblik (u svrhu okupljanja u dotičnom katalogu), te osigurati metodologiju odabira oblika imena za ona koja nisu poznata, odnosno za koja ne postoje priznati bibliografski i sl. izvori za autorizaciju;

–          koristiti nazivlje usklađeno s konceptualnim modelima, tj. obitelji FR, uz izričito iskazivanje odnosa (usklađenost, ne prevođenje)  tog nazivlja sa srodnim nazivljem stručnih zajednica gdje god je potrebno;

–          strukturom pratiti postupke obrade građe, tj. opis jedinice građe (pojavni oblik i jedinica građe), opis pristupnica (djeloizrazosobaobitelj i korporativno tijelo),  odnosi među pristupnicama (npr., djelo-djeloime osobe-ime osobe), odnosi između opisa i pristupnica (npr., uloga koju neka osoba ima prema djeluizrazupojavnom obliku ili jedinici građe);

–          iskazati ciljeve odnosno zadatke kataloga  tj. postupke korisnika u odnosu na elemente opisa kako bi se omogućilo pronalaženjeidentificiranjeodabir i dobivanje jedinice građe, te kretanjekatalogom i izvan njega.[14]

 Načela za izradu pravilnika

Načela za izradu pravilnika zasnivaju se na načelima koje je donijela IFLA u dokumentu Izjava o međunarodnim kataložnim načelima, 2009.,[15]čija je svrha „osigurati dosljedan pristup deskriptivnoj i predmetnoj katalogizaciji svih vrsta bibliografskih jedinica“:

  1. Opća načela

2.1. Primjerenost korisniku. Odluke koje se donose prilikom izrade opisa i nadziranih oblika imena za pristup trebaju uzeti u obzir korisnika.

2.2. Opća uporaba. Normalizirani rječnik koji se upotrebljava u opisu i pristupu treba biti usklađen s rječnikom većine korisnika.

2.3. Prikazivanje. Opisi i nadzirani oblici imena trebaju se temeljiti na opisu kojim se opisuje entitet sam.

2.4. Točnost. Opisani entitet treba biti vjerno prikazan.

2.5. Dostatnost i nužnost. Treba uključiti samo one elemente opisa i nadziranih oblika imena za pristup koji su potrebni kako bi se udovoljilo postupcima korisnika i koji su bitni za jedinstvenu identifikaciju entiteta.

2.6. Značajnost. Podatkovni elementi trebaju biti bibliografski značajni.

2.7. Ekonomičnost. Kad postoje alternativni načini postizanja cilja, potrebno je odabrati onaj koji unapređuje ekonomičnost (tj., najmanji trošak ili najjednostavniji pristup).

2.8. Ujednačenost i normizacija. Opisi i izrada pristupnica trebaju biti normirani u opsegu i mjeri koja je moguća. Time se omogućuje veća ujednačenost i povećava mogućnost dijeljenja bibliografskih i autoriziranih podataka.

2.9. Integracija. Opisi svih vrsta građe i nadziranih oblika imena entiteta trebaju se temeljiti na zajedničkom skupu pravila u opsegu koji je moguće postići.

Pravila u kataložnom pravilniku trebaju biti obranjiva ograničena. Poznato je da su u nekim situacijama navedeni ciljevi međusobno isključivi te je potrebno izabrati obranjivo, praktično rješenje.

[1] Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa: završni izvještaj / IFLA-ina Studijska skupina za Uvjete za funkcionalnost bibliografskih zapisa. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

[2] Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka: konceptualni model / uredio Glenn E. Patton ; IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost i obrojčavanje zapisa autoriziranih podataka (FRANAR). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.

[3]Uvjeti za funkcionalnost predmetnih autoriziranih podataka: konceptualni model / urednice Marcia Lei Zeng, Maja Žumer i Athena Salaba ; IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost predmetnih preglednih zapisa (FRSAR). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012.

[4] ISBD: International standard bibliographic description / recommended by the ISBD Review Group ; approved by the Standing Committee of the IFLA Cataloguing Section. Consolidated ed. Berlin: De Gruyter Saur, 2011., http://www.ifla.org/files/assets/cataloguing/isbd/isbd-cons_20110321.pdf. Hrvatski prijevod u pripremi za objavljivanje.

[5] W3C. Resource Description Framework (RDF), http://www.w3.org/RDF/

[6] Willer, Mirna; Gordon Dunsire. Bibliographic information organization in the Semantic Web. Oxford: Chandos, 2013.

[7] Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1983-1986. Dio 1: Odrednice i redalice. 2. izmijenjeno izd. 1986. Dio 2: Kataložni opis. 1983.

[8] Pravilnik o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrste muzeja, za njihov rad, te za smještaj muzejske građe i muzejske dokumentacije. // NN 030/2006,http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=Pravilnik+o+stru%C4%8Dnim+i+tehni%C4%8Dkim+standardima+za+odre%C4%91ivanje+vrste+muzeja%2C+za+njihov+rad%2C+te+za+smje%C5%A1taj+muzejske+gra%C4%91e+i+muzejske+dokumentacije&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=titles&displayOptions=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimit=on&resultlimitnum=10&id_doc=I4fg%2bsX4GVqEkPGpXa0oOw%3d%3d

[9] Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. // NN 105/97, pročišćeni tekst zakona 125/11,http://www.zakon.hr/z/373/Zakon-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima

[10] ISAD(G): Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva. 2. izd. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2001.

[11] ISAAR(CPF): Međunarodna norma arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji. 2. izd. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2006. Razmotriti i: ISDF: Međunarodna norma za opis funkcija. 1. izd. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2009.; ISDIAH: Međunarodna norma za opis ustanova s arhivskim gradivom. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2009. Sve arhivističke norme dostupne na: http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/ArhivskiStandardi.aspx

[12] Za propis o vrsti građe, vidjeti uz navedene normativne akte muzejske i arhivističke zajednice i zakon o knjižnicama: Zakon o knjižnicama. // NN 105/97, redakcijski pročišćeni tekst,http://www.pravos.unios.hr/knjiznica/propisi/ZAKON%20o%20knjiznicama.pdf

[13] Guidelines for authority records and references. 2nd ed. / revised by the IFLA Working Group on GARE Revision. München: K.G. Saur, 2001, http://archive.ifla.org/VII/s13/garr/garr.pdf

[14] Postupci korisnika ovdje iskazani preuzeti su iz modela FRBR; budući da je u postupku izrada objedinjenog modela FR obitelji koji će donijeti i objedinjene postupke korisnika, ovdje se ne navode postupci korisnika prema modelu za autorizirane podatke FRAD.

[15] IME ICC: IFLA Meeting of Experts on an International Cataloguing Code, Frankfurt, 2003-Pretoria 2007. Statement of international cataloguing principles (2009),http://www.ifla.org/publications/statement-of-international-cataloguing-principles. Hrv. prijevod: Izjava o međunarodnim kataložnim načelima, http://www.ifla.org/files/cataloguing/icp/icp_2009-hr.pdf

Verzija u pdf formatu