Nacionalni pravilnik za katalogizaciju

O projektu

Projekt „Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju      

 Uvod

 Hrvatska kataložna pravila sadržana u Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga Eve Verona (1970./1986.-1983) nastala su u prvoj fazi razvoja kataloga (kataloga na listićima, do 1970-ih) kada se konsolidira teorija kataloga u okviru međunarodne knjižnične zajednice (IFLA) u svrhu ujednačivanja opisa u katalozima i bibliografijama te razmjene bibliografskih podataka na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U drugoj fazi (do 1990-ih), hrvatska kataložna pravila ugrađuju se, uz određene prilagodbe, u format za strojno čitljivo katalogiziranje čime se postiže njihova funkcionalnost u online okruženju. Treća faza razvoja kataloga nastupa početkom 1990-ih, kada informacijska i komunikacijska tehnologija i internet, osim zahtjeva za razvoj online web kataloga, nalaže i potrebu definiranja informacijskog odnosa prema digitalnim dokumentima i njihovim svojstvima. Hrvatska kataložna pravila, nastala u prvoj fazi, nemaju rješenja za prijelaz u treću fazu, a to je ponajprije funkcionalnost u web okruženju.  Štoviše, danas se već uvelike radi na prijelazu u četvrtu fazu razvoja kataloga, odnosno definiranju međunarodnih bibliografskih standarda u formatu koji propisuje zajednica semantičkog weba (RDF: Resource Description Framework) sa svrhom njihova korištenja u objavljivanju bibliografskih podataka kao otvorenih povezanih podataka (linked open data) na webu podataka (web of data ili linked open data cloud). Istraživanja i postignuti rezultati u tom području ujedno ukazuju i na načine kako oblikovati određena pravila (standarde, modele, kataložna pravila) kako bi bila upotrebljiva u tom novom okruženju.

Tijekom posljednjih desetljeća pitanje osuvremenjivanja Pravilnika i priručnika parcijalno se rješavalo ili premošćivalo na različite, često nedosljedne, načine u praktičnom radu, najčešće primjenom različitih međunarodnih bibliografskih standarda (IFLA-ini ISBD-i) pri katalogizaciji građe koju, osim knjiga, nalazimo u knjižnicama. O tome se dosta objavljivalo u časopisima i zbornicima radova s različitih skupova te pisali magistarski i doktorski radovi iz čega je proizašao znatan korpus stručnih i znanstvenih radova koji mogu poslužiti kao relevantna podloga za razvoj nacionalnih kataložnih pravila. Od skupova ističemo međunarodnu konferenciju organiziranu 2005. u povodu 100. godišnjice rođenja autorice hrvatskih kataložnih pravila – dr. Eve Verona, na kojoj se već ukazuju smjerovi razvoja nacionalnih kataložnih pravila – razvoj novih ili preradba postojećih. Tom su prigodom predstavljena i nova pravila koja su tada bila još u nacrtu: REICAT, talijanska kataložna pravila, objavljena 2009. te RDA, anglo-američka kataložna pravila, objavljena 2010. I jedna i druga temelje se na IFLA-inim dokumentima, a razlikuju po svojoj koncepciji i primjeni IFLA-inih standarda. Za praćenje razvoja RDA u Europi, čija je kataložna tradicija drugačija od anglo-američke, osnovan je EURIG: European RDA Interest Group. Nacionalna i sveučilišna knjižnica prati rad te grupe, kao i razvoj REICAT-a kako bi se pri izradi naših nacionalnih pravila moglo referirati i na te pravilnike.

Što se tiče institucionalnog bavljenja pitanjem razvoja nacionalnih kataložnih pravila, treba spomenuti  aktivnosti Komisije za katalogizaciju Hrvatskoga knjižničarskog društva koje su započele u rujnu 2010. Nacionalna i sveučilišna knjižnica, pak, u skladu sa svojim zakonski određenim zadaćama, rad na razvoju nacionalnih kataložnih pravila uvrstila je u Strateški plan rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice: 2013.-2015. kao jedan od bitnih ciljeva i zadaća. Tome su prethodila dva sastanka kataložnih stručnjaka tijekom 2011. na kojima su utvrđene zadaće, strateški partneri i organizacija rada. Tijekom 2012. održana su i dva sastanka predstavnika strateških partnera (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku) na kojima je dogovoren način suradnje i organizacija rada što je rezultiralo nacrtom Sporazuma o suradnji na izradi nacionalnog pravilnika za katalogizaciju. Tijekom 2013. pridružuju se i predstavnici muzejske i arhivističke zajednice – Muzejski dokumentacijski centar i Hrvatski državni arhiv. Dana 9. srpnja 2013. zaključen je Sporazum o suradnji na izradi nacionalnog pravilnika za katalogizaciju koji su potpisale sve navedene ustanove. Na ad hoc sastanku predstavnika svih sedam suradnih ustanova, održanom 15. srpnja 2013., zaključeno je da će se izrada nacionalnog pravilnika za katalogizaciju prijaviti kao projekt od nacionalnog interesa za čitavu AKM-zajednicu na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2014. godinu Ministarstvo kulture. U tu je svrhu izrađen plan aktivnosti unutar tri skupine radnih zadataka te ostala projektna dokumentacija (troškovnici, različite specifikacije). Na svojoj prvoj sjednici, održanoj 2. rujna 2013., Upravni odbor za izradu nacionalnog pravilnika za katalogizaciju, podržao je projektni prijedlog i odredio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu kao nositelja projekta u čijoj će provedbi aktivno sudjelovati predstavnici svih suradnih ustanova.

Polazišta

 U gore opisanim uvjetima, međunarodna knjižničarska zajednica počinje preispitivati definiciju jedinice građe, tj. predmet bavljenja bibliografske organizacije informacija, kao i odnos prema njoj kako bi se i digitalna građa sačuvala kao dio kulturne baštine. Počinju se razvijati i novi modeli organizacije bibliografskih informacija, ponajprije pod utjecajem relacijskih baza podataka (entitet-atribut-odnos), uz analitički opis postupaka kojima korisnici dolaze do informacija i samih dokumenata u procesu zadovoljavanja svojih potreba, a koji uvjetuju relevantnost tih informacija. Modele FRBR (funkcionalnost bibliografskih podataka) i FRAD (funkcionalnost autoriziranih podataka o imenima) razvila je IFLA, a naišli su i na zanimanje arhivističke i muzejske zajednice, kao i zajednica koje se bave upravljanjem autorskim pravima i nakladništvom. Na taj je način identificiran referentni model na kojem se mogu graditi funkcionalni odnosi ovih sektora.

Takav razvoj u međunarodnoj zajednici, ukazao je da naša, knjižničarska, istraživanja treba proširiti i na hrvatsku muzejsku i arhivističku zajednicu. Zasad je već postignut konsenzus o potrebi izrade zajedničkih pravila za oblik imena koja bi se temeljila na konceptualnim modelima: knjižničarskom FRAD-u, muzejskom CIDOC CRM-u, arhivskoj normi ISAAR(CPF), Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga Eve Verona te konceptima i standardima semantičkog weba kao osnove za objavljivanje normativnih podataka kao povezanih podataka na webu podataka. Pravilnik i priručnik, treba reći, odnosno onaj njegov dio koji se bavi izborom i oblikom odrednica već se  koristi i u hrvatskoj muzejskoj i arhivističkoj zajednici. Očekuje se da će daljnja istraživanja ukazati i na druge moguće zajedničke interese i potrebe.

Slijedom rečenog, u provedbu programa izrade nacionalnih kataložnih pravila uključene su sve tri baštinske zajednice – knjižničarska, arhivistička i muzejska, kao i akademska zajednica, odnosno oni njezini odjeli koji se vezuju na baštinski sektor. Dodatno, odnos prema proizvođačima digitalne građe kao što su nakladnici, autori i stvaratelji arhivskog gradiva potrebno je razmotriti u kontekstu nastanka te građe i njezine pohrane, obrade te davanja na korištenje u baštinskim ustanovama.

Opis projekta

Projekt će se odvijati u okviru tri glavne skupine radnih zadataka:

  1. Izrada nacionalnih pravila za katalogizaciju

1.1 SWOT analiza postojećih međunarodnih i nacionalnih pravila u AKM zajednicama

U analizi će se obraditi konceptualni modeli, sheme metapodataka i druge norme vezane uz sadržaj i strukturu kataložnih zapisa za knjižničnu, muzejsku i arhivsku građu, kulturna dobra i slični projekti relevantni za AKM zajednicu (npr. FRBR, CIDOC CRM, EAD, EAC, EDM, norme međunarodnih strukovnih organizacija i sl.), posebice imajući u vidu poželjnu razinu njihove interoperabilnosti, radi povezivanja sadržaja i stvaranja zajedničkih ili umreženih informacijskih usluga.

Analiza će sadržavati preporuke za usklađivanje/mapiranje konceptualnih modela koje koriste pojedine zajednice te biti podvrgnuta recenziji uglednih stranih stručnjaka.

1.2 Razvoj konceptualnog modela za izradu pravila za katalogizaciju

Polazeći od rezultata istraživanja objavljenih u Hrvatskoj, SWOT analize i postojećih relevantnih međunarodnih projekata i konceptualnih modela, definirat će se osnovna razina funkcionalnih zahtjeva zajedničkih za AKM domene i relevantnih za integraciju sa značajnijim međunarodnim portalima (osobito s Europeanom), te odgovarajući konceptualni model podataka (entiteti, njihova obilježja i veze među njima).

Uz ovaj konceptualni model izradit će se tablice mapiranja entiteta toga modela s entitetima vodećih „domenskih“ konceptualnih modela.

1.3 Izrada nacrta logičke strukture pravilnika

Na temelju analize Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga prema izrađenom konceptualnom modelu (1.2) izradit će se  nacrt logičke strukture novog pravilnika. U taj će se nacrt ugraditi prihvatljiva rješenja najnovijih međunarodnih standarda AKM zajednice te rezultati analize potreba korisnika u odnosu na zadatke kataloga te strategija razvoja nacionalnih pravila za katalogizaciju. Tako dobiveni nacrt poslužit će za izradu prijedloga nacionalnog pravilnika za katalogizaciju.

1.4 Izrada pravilnika za katalogizaciju (sadržaj podataka)

Na temelju usvojene logičke strukture, izradit će se pravila i upute za oblikovanje sadržaja elemenata metapodataka definiranih usvojenim konceptualnim modelom koji uključuje „domenske“ konceptualne modele.

 1.5 Razvoj metodologije i izrada specifikacije za nabavu IT podrške za izradu, objavljivanje i održavanje pravilnika

Pravilnik za katalogizaciju, osim što treba sadržavati pravila koja odgovaraju na potrebe digitalnog okruženja u smislu definiranja postupaka za opis i pristup digitalnoj građi, i sam treba biti izrađen kao digitalni dokument. Funkcionalnost takvog dokumenta treba se osigurati određenom platformom, odnosno IT podrškom za izradu, objavljivanje i održavanje pravila. Takva platforma treba sadržavati mogućnost za praćenje procesa nastajanja teksta (nadzor nad procesom predlaganja radnih verzija, njihovih preradbi slijedom javne rasprave te usvajanje određene verzije), objavljivanje u elektroničkom i tiskanom obliku konačnog teksta pravilnika, nadzor nad korištenjem elektroničkog oblika, njegovom integracijom u ili s pomagalima za obradu građe (AKM informacijskim sustavima), nadzor i raspačavanje novih verzija teksta (dopuna i izmjena), interakciju s uspostavljenim imenskim prostorom elemenata i rječnika kataložnog pravilnika (nužno za integraciju bibliografskih otvorenih podataka u semantički web), kao i prostor za dodatne alate kao što su mapiranja, dodatne primjere ili prakse za obradu određene vrste građe, profile pojedinih zajednica  i sl.

  1. Komunikacija i diseminacija rezultata projekta

2.1 Oblikovanje vizualnog identiteta projekta

Izradit će se logo projekta te druga grafička rješenja koja će se koristiti u informativnim i drugim materijalima projekta.

2.2 Održavanje web stranice projekta

Infrastrukturu će pružiti Nacionalna i sveučilišna knjižnica kao i uređivanje sadržaja (na hrvatskom i engleskom).

 2.3 Izrada informativnog materijala

Izradit će se informativni leci i sažete brošure koje će se distribuirati u AKM ustanovama, na stručnim skupovima i dr.

2.4 Predstavljanje na stručnim skupovima

Predviđa se predstavljanje projekta i njegovih rezultata na dva domaća i dva strana (od kojih jedan u „regiji“) stručna skupa godišnje.

Organizirat će se konferencija radi predstavljanja i evaluacije projekta te poticaja implementaciji njegovih rezultata u praksi.

  1. Administracija projekta

3.1 Upravljanje projektom

Za potrebe upravljanja projektom izradit će se detaljna dokumentacija – izvedbeni i terminski plan rada te predlošci i upute za oblikovanje dokumentacije. Redovito će se održavati sastanci Upravnog odbora i Stručnog odbora te periodički evaluirati tijek projekta i prema potrebi modificirati terminski i izvedbeni planovi. Redovito će se podnositi izvještaji o radu kao i financijski izvještaji.

3.2 Administrativna podrška projektu

Administrativnu podršku projektu osigurava Nacionalna i sveučilišna knjižnica, i to naročito organizaciju i izvještavanje o sastancima Upravnog odbora, pripremanje prijedloga za osiguravanje financijskih sredstava, upravljanje i izvještavanje o financijskim sredstvima i dr.

Opisani radni zadaci odvijat će se u tri faze tijekom tri godine (2014.-2016.).

U prvoj fazi (2014.), na temelju dosadašnjih istraživanja, iskustava i spoznaja, razmotrit će se koncepti i norme organizacije informacija u knjižničnoj, arhivskoj i muzejskoj zajednici s ciljem da se izradi konceptualni model i nacrt logičke strukture pravilnika, preispitati načela i zadaće kataloga na kojima se osniva važeći Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga u odnosu na novo objavljena IFLA-ina Načela katalogiziranja i postupke korisnika definirane konceptualnim modelima FRBR i FRAD, te ih staviti u odnos prema arhivskim i muzejskim načelima, izraditi usporedna analiza standarda/modela za izbor i oblik pristupnica (FRAD, ISAAR(CPF) i CIDOC CRM) i opis jedinica građe svih triju zajednica (ISBD, ISAD(G), CIDOC CRM), razviti metodologija izrade, održavanja i objavljivanja pravila, osmisliti i započeti s promotivnim aktivnostima.